''IDU NAM SVATOVI''
U Hrvatskom domu u Križevcima u subotu, 16. travnja 2016., održana je 18. Županijska smotra izvornog folklora. Smotru je organizirala Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Koprivničko-križevačke županije, a ove godine domaćin smotre bio je KUD "Prigorje" Križevci.Na smotri se predstavilo 13 izvornih skupina sa pjesmama i plesovima iz svog kraja. Članovi prosudbene komisije bili su: Andrija Ivančan dipl.etnolog i polonist, Marijan Makar, prof. etnologije Vesna Peršić Kovač.
Zahvaljujući daljnjem istraživanja kulturne baštine općine Sveti Petar Orehovec, pronašli smo mnogobrojne pjesme, te nadopunili saznanja o običajima sa svatova. Tako smo se ove godine odlučili predstaviti sa scenskim prikazom svatovskih običaja ''Idu nam svatovi'' koji je za scenu priredila Ana-Marija Petric Vlah. Prikaz obuhvaća pjesme i plesove sa područja općine Sveti Petar Orehovec.
Prikaz svatovskih običaja sa područja Svetog Petra Orehovca: Spremanje mlade u njezinoj kući sa pjesmom ''Sunčece je na zahodu''. Nakon toga dolazak svatova, mladenca, vunjesce i devera (kumova) sa pjesmom ''Kad u jesen''. Ispraćaj mlade, opraštanje od njezine majčice, te odlazak kući od mladenca, gdje svatove i mladence dočekuju svekrva i svekar. Uz pjesmu ''Idu nam svatovi'' svekrva uzima mladoj vjenac sa glave, stavlja paculjicu i rubec, te daje vjenac mladencu. Mladenec kasnije stavlja vjenac na glavu svoje sestre, a mlada joj daje svoju buketu, što je znak da je ona sljedeća za udaju. Zatim slijedi ples ''Podmostec'' koji se tradicionalno plesao na prigorskoj svadbi na način da su mladenci jedini par koji je išao ispod ruku. Slijedi ples ''Šepavac'' u kojem je mladenka morala pokazati da nije šepava, odnosno da je sposobna za udaju. Nakon toga svatovi se love u kolo gdje plešu ples ''Migača'' dok su mladenci unutar kružnice. I za kraj ples ''Drmeš'' koji se najviše plesao na svadbi.
Osim pjesama i plesove koje izvodimo na smotri, trudimo se istražiti i djelove narodne nošnje. Pa smo tako i ove godine popunili našu narodnu nošnju još jednim rekonstruiranim odjevnim predmetom, a to je kaput. Kaput je napravljen od pliš platna, te je na rukavima i oko vrata stavljena crvena tanka trakica koja se vezala u malu mašnu. U to vrijeme kaput je bio jedan od skupljih odjevnih predmeta, te je tako predstavljao imućnije obitelji. Najčešće se nosio u svečanim prilikama (odlazak na blagdane u crkvu) ili ga je na svatovima nosila vunjesca (kuma). Osim kaputa rekonstruirali smo i svadbeni barjak, predočili nošnju mladenaca, barjaktara, devera, vunjesce, kljencarica, ali i ostalih svatova, te na taj način prikazali raznovrsnost i ljepotu svatovskoga ruha našega kraja.
Nakon odličnoga nastupa, imali smo zakusku gdje smo se podružili sa ostalim KUD-ovima. Također smo svratili i našem folklorašu na 18-ti rođendan gdje smo zapjevali, zaplesali pa i zasvirali, ali i družili se do ranih jutarnjih sati.
/Ana-Marija Petric Vlah/
|