PROGRAM |
|---|
Plesovi iz Svetog Petra Orehovca
Prije nego što opišemo plesove koje plešemo u KUD-u Prigorec, nekoliko uvodnih rečenica o plesu općenito. Ples je u svojim najranijim oblicima bio sredstvo komunikacije, obrednih i magijskih običaja, služio je za dozivanje kiše, za zaštitu ljudi, životinja i usjeva od kojekakvih bolesti ili nevolja. Kroz povijest ples je bio i statusni simbol određenog društvenog sloja. Trgovci, rudari, kovači, krojači, mornari, okupljeni u svoje cehove imali su svoje plesove. Aristokracija je imala svoje plesove, a građanstvo i seljaštvo svoje. Do današnjih dana plesovi su prošli kroz nebrojene transformacije i međusobno miješanje i prilagodbe. Svakako treba pojasniti da naš kraj spada u takozvano alpsko kulturno područje, odnosnu alpsku etnografsku zonu, koja za razliku od panonske ili dinarske koje nas također dodiruju, ima svoja obilježja i karakteristike. U nastavku slijedi opis nekih od najraširenijih
plesova u našem kraju, uz kraći opći opis njihovih karakteristika.
Ples Ritna migača Ritna migača je izvorni ples našeg kraja. Pleše se u paru. Izvodio se u raznim, prije svega zabavnim prilikama. Naš KUD "naslijedio" ga je od KUD-a "Mladost" (djelovao u Svetom Petru Orehovcu od 1984. do 1986.). Oni su ples prvi puta izveli na Križevačkom spravišču 1984. godine, a na temelju kazivanja članova obitelji Jug. Način na koji se pleše Ritna migača je jedinstven i nije poznat ni u jednom dijelu Hrvatske kao takav. Pleše se u dvije osnovne figure, u prvoj par usklađenim pokretima kukova i ramena, držeći se, okreću se oko zamišljenje osi jako naglašavajući pokrete stražnjice. U drugoj figure svi plesači na podiju uhvate se u kolo, prime se rukama oko vrata, izrazito se nagnu naprijed i još jače naglase pokrete stražnjice.
Ples Šepavac Šepavac je u pravilu ples koji se izvodi u svatovima, a izvode ga mladenci, odnosno, netom vjenčani mladi bračni par. U tom plesu se isključivo želi dokazati da mlada nije ''šepava'' te da je spremna prihvatiti sve izazove koji je čekaju u budućem zajedničkom životu. Ples je dobio naziv po naglašenom spuštanju (šepanju) na nozi na kojoj je težište tijela. Ples se pleše u kružnici, dok je jedan par u njoj (mlada i mladenac). Tijekom plesa barjaktari su običavali podizati suknju mladenki i svijetliti lampašem (fenjerom) da se bolje vidi da mlada nije šepava. Šepavac je izvorni ples, a pleše se na melodiju Ritne migače.
Ples Šustar Šustar je tipičan primjer plesa koji je iz gradske, prenesen u ruralnu sredinu. Naime ples Šustar, je u svom izvornom obliku cehovski ples, u kojem plesači mimikom pokazuju radnje koje izvode određeni obrtnici. Često se kod ovakvih plesova u novoj sredini dodaju novi plesni elementi, izmijeni se glazbena tema, i prilagođava se izvedbenim mogućnostima novih izvođača, te je u stvarnosti toliko različit od originalnog predloška da ga možemo smatrati posebnim plesom. Našu verziju Šustara saznali smo iz kazivanja Josipa Šatraka, starijeg koji je ples vidio u selu Orehovcu, kao mali dječak. Ples su plesali mladići koji su žestokim udaranjem nogu htjeli dokazati da su spremni za ženidbu. Mladići su znali ples plesati i u svatovima kako bi se dokazali pred djevojkama.
Ples Tri koraka Tri koraka je ples koji se u paru izvodi u raznim prilikama. Porijeklom je s engleskih dvorova, te se u izvornom obliku zove "sir Roger". Kod nas ga valjda zato i zovu "siroče" ili "sirota". Vjerojatno je postao popularan diljem Europe, u raznim varijantama, zbog otmjenog držanja plesača.
Ples Tropača Tropača je se izvodi u paru, a pleseči međusobnim pljeskaju (tropaju) dlanom o dlan. To pljeskanje simbolizira cjenkanje, odnosno pogađanje, dogovoranje na sajmu ili slično. Poznatiji je u susjednoj panonskoj plesnoj zoni gdje se za razliku od naše trodijelne varijante izvodi kao ples u dva dijela.
Ples Most Most je ples još poznat kao "suhi most", "podmostec" ili" trdi" most. Neopravdano ga u novije vrijeme zovu i "kaubojcem". Plesači u parovima, na različite načine sagnuti prolaze ispod podignutih spojenih ruku drugih plesača iz suprotnog smjera, te također na različite načine izmjenjuju uloge (jedni gore, drugi dolje i slično) danas se pleše čisto u zabavne svrhe, dok su plesovi ovakvog tipa u starija vremena bili obavezni dio obrednih i svatovskih prilika.
Ples Rašpa Rašpa se pleše u paru. Za taj se ples sa sigurnošću ne može reći je li došao iz Meksika, ili smo ga mi izvezli u Meksiko, jer je i tamo poznat pod nazivom "La Raspa", i izvodi se u prvom dijelu uz gotovo identičnu glazbenu temu i plesni obrazac. Pretpostavlja se da su ga plesali mornari austrougarske mornarice iz naših krajeva, koji su služili u službi nesretnog Maksimilijana, cara Meksika, brata austrougarskog cara.
Ples Sitna kiša Sitna kiša je po svom obliku i načinu izvođenja
(a capela, bez glazbe) definitivno najstariji ples. Po svom porijeklu
je iz dinarske plesne zone i do današnjih dana izvodi se iz gotovo
magijskih, odnosno obrednih pobuda. Izvode ga isključivo djevojke,
plešući vrlo jednostavan plesni obrazac uz pjevanje istoimene pjesme.
Ples Sunce shaja Sunce shaja je ples koji se pleše po jednostavnom plesnom obrascu: lijeva-dva-tri-četiri, desna-dva-tri-četiri uz lagane titraje cijelog tijela. Izvodi se ujutro, drugog dana svatova, kad se mlada oprašta od svojih roditelja i odlazi u svoj novi dom.
Ples Coprnica Coprnica je inačica plesa koji se izvodi u raznim krajevima alpske, ali i panonske plesne zone. Osnovni oblik je trojka, dakle muškarac u sredini i dvije žene, po jedna sa svake strane. Izvodi se ritmičkim gibanjem u sporijem dijelu naprijed, nazad, vrtnjom naizmjence s jednom, pa zatim s drugom plesačicom.
/voditelj KUD-a Josip Šatrak; predsjednik KUD-a Antun Petric/ |